×
Sve kategorije

25.04.2026.

KAKO ZAšTITITI DETE OD KRPELJA: IZMEđU BRIGE I REALNOSTI

Proleće i leto vraćaju decu tamo gde im je i mesto – napolje. Trava, šuma, izleti i vikendi daleko od grada ponovo postaju svakodnevica. Sa tim dolazi i roditeljska briga: krpelji.

Kako zaštititi dete od krpelja: između brige i realnosti

Kako zaštititi dete od krpelja: između brige i realnosti

 

 

Krpelji – mali, ali upadljivi deo prirode

 

Krpelji su sitni paučari koji se hrane krvlju životinja i ljudi. Najčešće borave u visokoj travi, žbunju i šumskim predelima. Njihova aktivnost je najveća od aprila do oktobra, sa vrhuncem u maju i junu.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u Evropi se godišnje registruje više od 650.000 slučajeva lajmske bolesti, dok je u Srbiji broj prijavljenih slučajeva znatno manji – nekoliko stotina godišnje.

 

Kada su krpelji najaktivniji

 

Krpelji vole vlagu i senku. Najaktivniji su ujutru i predveče, kada je trava vlažna od rose ili kada se temperatura spusti posle toplog dana. Tokom najjačeg sunca, u podne, njihova aktivnost je manja jer se povlače u hladovinu.

 

Gde je rizik najveći

 

  • Šuma: najviše krpelja se nalazi u senovitim delovima sa puno žbunja i vlažnog tla.
  • Livada: visoka trava je idealno mesto za krpelje.
  • Pokošena trava: rizik je znatno manji, jer krpelji nemaju gde da se sakriju.

 

Zašto su deca posebno izložena

 

Deca istražuju svet bliže zemlji – sede u travi, puze, igraju se u šumarcima. Zbog toga su češće u kontaktu sa mestima gde krpelji borave. Deca mlađa od 10 godina su među najčešćim pacijentima koji se javljaju lekaru zbog ujeda krpelja.

 

Prevencija kroz svakodnevne navike

 

  • Odeća: duge nogavice, majice sa rukavima, čarape preko pantalona.
  • Obuća: zatvorene cipele ili patike.
  • Pregled kože: po povratku kući, naročito iza ušiju, na vratu, ispod pazuha, oko pojasa i iza kolena.
  • Navika: redovno proveravanje kože postaje rutina koja pravi najveću razliku.

 

Gde krpelji najčešće biraju da se zakače

 

  • Kosa i teme glave: naročito iza ušiju i na potiljku.
  • Vrat i iza ušiju: koža je tanka i često nezaštićena.
  • Pazuh i prepone: topla i vlažna mesta, idealna za krpelje.
  • Stomak i struk: oko pojasa, gde odeća dodiruje kožu.
  • Ruke i noge: naročito iza kolena i oko zglobova.

 

Pregled glave i iza ušiju obavezno spada u rutinu posle boravka u prirodi, jer deca često pokupe krpelje dok sede ili leže u travi.

 

Prirodna i kupovna rešenja

 

Eterična ulja lavande, citronele ili eukaliptusa mogu imati blag odbojni efekat. Za kraće boravke u parku ili dvorištu mogu biti dovoljna, dok su za duže izlete pouzdaniji kupovni repelenti.

Jednostavan sprej može se napraviti kod kuće – mešavinom vode, nekoliko kapi lavande i citronele i malo alkohola. Kupovni repelenti sa DEET-om ili ikaridinom pružaju dužu i stabilniju zaštitu.

 

Šta ako do ujeda dođe

 

Najveća briga dolazi kada roditelj primeti krpelja. Najvažnije je zadržati mir. U većini slučajeva krpelj se može bezbedno ukloniti pincetom, laganim povlačenjem, a zatim dezinfikovati mesto ujeda. Odlazak kod lekara ima smisla ako niste sigurni da je krpelj u potpunosti uklonjen ili ako se kasnije pojave promene na koži ili opšti simptomi.

  • Ne koristiti ulje, alkohol ili vatru.
  • Najbolje je koristiti finu pincetu i povući krpelja ravnomerno.
  • Posmatrajte kožu narednih dana – crvenilo u obliku prstena ili temperatura zahtevaju pregled.

 

Krpelji i mitovi

 

Često se čuju saveti da krpelja treba mazati uljem, paliti šibicom ili izvlačiti naglo. Sve to može biti štetno. Najsigurniji način je pinceta i mirno povlačenje. Nije tačno da svaki krpelj prenosi bolest – samo mali procenat je zaražen.

 

Zašto je važno pustiti decu napolje

 

Krpelji jesu deo prirode, ali uz malo pažnje ne moraju biti razlog da dete ostane u kući. Detinjstvo bez trave, prljavih ruku i slobodne igre nije ono detinjstvo koje želimo da pamte.