×
Sve kategorije

15.12.2025.

DEDA MRAZ šIROM SVETA!

Deda Mraz koji je takođe poznat i kao, Božić Bata, sveti Nikola, Santa Klaus, Kris Kringl, Pjer Noel ili Joulupuki, je figura koja se prilagođava religijama, kulturama i narodima, ali je popularni Deda Mraz u stvari izveden od holandskog zaštitnika Sinterklasa (Svetog Nikole) koji je u mnogim zapadnim kulturama, kažu, donosio poklone tokom noći i kasnim večernjim satima.

Deda Mraz širom sveta!

Holandski doseljenici koji su osnovali Njujork nazivali su sv. Nikolu „Sinterklaas“, što je engleskim doseljenicima bilo teško za izgovor pa je on postao „Santa Klaus“.

 

Božić Bata i domaća tradicija

 

Pravoslavni Božić Bata, kažu teolozi, nije oličenje osobe u ljudskom liku. To je sam Hristos, Božić. Naziv Bata potiče od reči batati, što znači hodati, koračati, odnosno da Božić „dolazi“. Običaj da deca za Božić od roditelja dobijaju poklone može da se poveže sa darovima mudraca koji su Hristu doneli poklone.

 

U našem narodu Deda Mraz nema određeno vreme svog „dolaska“ — pokloni stižu pred, ali i na samo novogodišnje veče.

 

Legenda o Deda Mrazu iz Laponije

 

Legenda tvrdi da Deda Mraz živi na dalekom severu, u finskoj provinciji Laponiji, na planini Korvatunturi, sa suprugom Gospođom Mraz i bezbrojnim vilenjacima. Leti sa osam irvasa, od kojih je najpoznatiji Rudolf koji svojim crvenim svetlećim nosem osvetljava put.

 

Deda Mraz navodno za svako dete zna da li je bilo dobro ili ne. U svojim fabrikama sa patuljcima priprema poklone za dobru decu širom sveta. Uoči novogodišnje noći spušta se niz dimnjak i daruje poslušnu decu, a nestašnima ponekad ostavlja samo komadić uglja. Tokom cele godine, pored okićene jelke, Deda Mraz prima pisma dece iz celog sveta.

 

Početkom pedesetih godina grupa Finaca došla je na ideju da napravi selo Deda Mraza – Rovaniemi, na samom rubu Arktičkog kruga. Pošta je otvorila posebnu ispostavu, a učenice koje su tamo radile počele su da odgovaraju na pisma upućena Deda Mrazu. Od 1985. do danas, kažu, stigle su desetine miliona pisama.

 

I druge zemlje želele su da Deda Mraz pripadne njihovoj istoriji, ali je samo Finska uspela da ubedi svet da on dolazi baš iz Laponije. Tako je rođena savremena legenda.

 

Stari bogovi, slovenske priče i savremeni izgled

 

 

Tradicija današnjeg Deda Mraza vezuje se i za istočnoslovenskog duha hladnoće Treskuna, kao i za germansko pagansko verovanje u boga Odina, koji je jahao letećeg konja Slipnira sa osam nogu — paralelu današnjim irvasima. U 13. veku deca su pored odžaka u čizme ostavljala slatkiše, šargarepe ili slamu kako bi nahranila Slipnira.

 

 

Deda Mraz danas se prikazuje kao dobroćudni starac sa velikim stomakom, dugačkom belom bradom, crvenim kaputom sa belim krznom i crnim čizmama — što možda potiče od crkvene odore Svetog Nikole.

Njegov izgled u modernom obliku stvorio je Tomas Nast 1863. godine. Kasnije, 1931. godine, Coca-Cola je angažovala ilustratora Hudona Sanbloma, koji je nacrtao Deda Mraza za svoje praznične kampanje i time dodatno učvrstio njegov savremeni imidž. Sanblom je godinama usavršavao ovaj lik, često koristeći i sopstvene crte lica kao inspiraciju.

 

Istina je da ovaj miljenik dece širom sveta — kako god da ga zvali, Deda Mraz, Božić Bata, Sveti Nikola ili Sinterklas — živi u pričama vekovima i od svakog naroda uzima poneko svoje obeležje.

Uživajte u čaroliji predstojećih praznika.

 

Uredio i pripremio: Nenad Popović/Juniorshop (Zabranjeno je neovlašćeno preuzimanje)